Početna Arhiva Bolesti zuba i endodoncija Kosa kao biomarker fluorida

Kosa kao biomarker fluorida

Objavljeno 13.05.2015. na ranijoj verziji sajta

Arhivski tekst

Preuzet sa ranije verzije Dentopedije i objavljen bez izmena. Nije prošao urednički pregled i ne predstavlja aktuelnu kliničku preporuku.

Uz ovaj tekst

formaldehyde-release-from-sealers.pdf focal-infection.pdf

Datoteke su prenete sa ranije verzije sajta i nisu menjane.

AUTOR: Mandinić Z

kosa11.jpgFluoridi danas predstavljaju najmoćnije sredstvo u prevenciji karijesa. U mnogim razvijenim zemljama sveta, smanjenje prevalencije karijesa rezultiralo je širokom upotrebom fluorida. Međutim, uprkos njihovom benefitu, prekomerna ingestija fluorida u toku mineralizacije zuba može da dovede do nastanka fluoroze zuba, čija se klinička slika pogoršava srazmerno povećanju količine unetih fluorida. Količina fluorida koja se unosi u organizam putem vode, hrane, vazduha ili na neki drugi način, određuje ukupnu (totalnu) količinu fluorida koja se unosi u toku jednog dana, nedelje ili meseca. Optimalnu koncentraciju je zapravo vrlo teško odrediti zbog varijacija u koncentraciji fluorida u različitim uzorcima hrane i pića. Biološki monitoring fluorida obezbeđuje informaciju ukupne količine ovog elementa akumuliranog u telu.

Koncentracije fluorida u biološkom medijumu su ranije najčešće određivane u uzorcima krvi i urina. Prema najnovijim literaturnim podacima, mnogobrojna istraživanja su pokazala da je kosa korišćena kao biomarker akumulacije pojedinih metala, između ostalih i fluora, ne samo u pojedinaca, već i u celim populacijama. Prema rezultatima ovih istraživanja, istraživači smatraju da postoje brojne prednosti kose kao biomaterijala; npr. može da se sakuplja jednostavno i bezbolno i lagana je za transport i nije zahtevna za skladištenje. Istraživanja su pokazala da su fluoridi u kosi stabilni i da verno pokazuju procenat apsorpcije i akumulacije svih fluorida u telu. Štaviše, sadržaj fluorida u kosi obezbeđuje informacije hronične ekspozicije u odnosu na tranzitorne informacije o koncentraciji fluorida dobijenih analizama iz krvi ili urina. Sa druge strane, koncentracija nekog elementa u kosi, a samim tim i fluora, može da varira u odnosu na godište, pol, intenzitet ekspozicije kao i mesto anatomske lokacije. Međutim, iako brojne studije predlažu da se kosa koristi kao biomarker hronične ekspozicije fluoridima, potrebna su dodatna istraživanja da se utvrdi kvantitativni odnos između sadržaja fluorida u kosi i kritičnog toksičnog efekta fluorida - fluoroze.

Detaljnije dostupno u radovima:
Mandinic Z, Curcic M, Antonijevic B, Nedeljkovic M, Carevic M. Fluoride levels in hair samples - Biomarker of exposure. Toxicol. Lett., Volume 172, Suppl. 1, October 2007, S119.
Mandinic Z, Curcic M, Antonijevic B, Carevic M. Relationship between dental fluorosis and fluoride content in hair of schoolchildren from fluorotic and non-fluorotic regions in Serbia. Toxicol. Lett., Volume 189, Suppl. 1, September 2009, S236.
Kono K, Yoshida Y, Watanabe M, Orita Y, Dote T, Bessho Y. Urine, serum and hair monitoring of hydrofluoric acid workers. Int. Arch. Occup. Environ. Health 1993;65:S95-98.
Kokot Z, Drzewiecki D. Fluoride levels in hair of exposed and unexposed populations in Poland. Fluoride 2000;33:196-204.
Hač E, Czarnowski W, Gos T, Krechniak J. Lead and fluoride content in human bone and hair in the Gda?sk region. Sci. Total Environ. 1997;206: 249-254.

Više o ovoj temi možete pogledati ovde:

Odnos između fluoroze zuba i sadržaja fluorida u kosi školske dece

Sadrzaj fluorida u uzorcima kose - Biomarker ekspozicije

Arhiva Dentopedije, 2015. ARH-772